Selca su još jednom dobila dušu

U Selcima na otoku Braču 8. kolovoza održana je 24. Croatia rediviva, svehrvatska pjesničko-jezična manifestacija utemeljena sa svrhom očuvanja i integracije tri hrvatska idioma, odnosno na „zlatnoj formuli hrvatskoga jezika ča-kaj-što“, kako je to formulirao utemeljitelj manifestacije, pjesnik i veleposlanik Drago Štambuk.

Večer je pred mnogobrojnom publikom na središnjem selačkom trgu počela otkrivanjem ploče od bijeloga bračkog mramora na Zidu od poezije, gdje je pločama ranijih dobitnika, velikana hrvatske književnosti poput Vesne Parun, Tonka Maroevića, Ivana Goluba, Slavka Mihalića, Dragutina Tadijanovića, Igora Zidića, Ante Stamaća, sada dodana i ploča prošlogodišnjega dobitnika (poeta oliveatus) Branimira Bošnjaka, s uklesanim stihovima: „Sve oko nas već je moralo dobiti dušu.“

Drago Štambuk i Ernest Fišer

U pozdravnom govoru Štambuk je istaknuo važnost trojstvenosti hrvatskoga jezika i važnosti svih triju idioma za stvaranje jezičnoga zajedništva, jer oni nas ne razdvajaju već povezuju u zajednički jezik. Upravo stoga ča, kaj i što u imenu manifestacije (Croatia rediviva: ča-kaj-što) nisu odvojeni zarezima, već povezani i jedinstveni. Štambuk je također podsjetio da je manifestacija, prvi put održana 30. travnja 1991, dan uoči Krvavoga Uskrsa, pokrenuta kao obrambeni, integracijski znak trojednoga jezika i simbol integracije Hrvatske kao zemlje posebnih regija, a opet sveukupno svojih te da i danas, gotovo četvrt stoljeća poslije, ima funkciju očuvanja i obrane nacionalnog identiteta hrvatskoga jezika. Njegov je govor za temu imao i plemenitost i primjer ratnoga načelnika Ivana Štambuka, koji je herojskom ljudskošću zadužio stanovništvo toga prelijepog kamenog gradića za vrijeme talijanskog okupacijskog paljenja 9. kolovoza 1943.

Prvi dio programa bio je posvećen Branimiru Bošnjaku. Autor je pročitao nekoliko pjesama, a o njegovu je stvaralaštvu publici govorio Ernest Fišer. On je istaknuo da je Bošnjak „ušao u hrvatsku poeziju na tragu egzistencijalističko-analitičke poetike razlogovskog naraštaja, ali je postao jedan od najistaknutijih predstavnika sljedećeg naraštaja, okupljena oko časopisa Pitanja“. Također je naglasio da se Bošnjak u suvremenom hrvatskom pjesništvu posebno izdvojio esejizacijom svojega poetskog diskursa.

Drugi dio programa sastojao se od nastupa suvremenih hrvatskih pjesnika, predstavljanja knjige i proglašenja dobitnika nagrade Maslinov vijenac za 2014. Ove su godine sudjelovali, uz prošlogodišnjeg laureata Branimira Bošnjaka, Božica Brkan, Silvija Buvinić, Ernest Fišer, Vera Grgac, Katarina Jakšić, don Stanko Jerčić, Anton Kikaš, Sanja Mošić, Zvonimir Sutlović, Ivana Šojat, Drago Štambuk, Vesna Trutanić, Vlasta Vrandečić Lebarić, Juro Štambuk, Tomislav Žigmanov i Marko Gregur. Između nastupa pjesnika predstavljena je knjiga 100 godina Tolstoja u Selcima autora Neve Ursić i Ive Vukovića, nastala u povodu stote obljetnice podizanja spomenika Tolstoju u Selcima, ujedno i prvog u svijetu za tog velikog književnika.

Zatim je žiri, sastavljen od dosadašnjih oliveata Vlaste Vrandečić Lebarić, Branimira Bošnjaka i utemeljitelja Drage Štambuka, izabrao novoga. Maslinov vijenac dobio je pjesnik i esejist Ernest Fišer. „Ernest Fišer je ličnost koja je ostavila dubok trag u književnom, kulturnom i novinarskom životu sjeverozapadne Hrvatske, posebno na potezu Čakovec–Varaždin. Osim što je pjesnik, Fišer je i vrlo uspješan urednik, zatim književni i likovni kritičar te publicist. Završivši studij likovnih umjetnosti te jugoslavistike i filozofije, radni vijek započeo je kao prosvjetni djelatnik, a zatim je radio kao novinar, urednik ili voditelj kulturnih i medijskih ustanova i poduzeća u spomenutoj hrvatskoj regiji“, napisao je o Fišeru Mario Kolar, jedan od ponajboljih poznavatelja suvremene kajkavske književnosti. Fišer, jedan od najboljih suvremenih kajkavskih pjesnika, uređivao je književne časopise Gesta i Kaj, a trenutno je glavni urednik Matičinog časopisa Kolo. Autor je deset pjesničkih zbirki, pjesme su mu uvrštene u više antologija suvremenog hrvatskog i kajkavskog pjesništva, zastupljen je u enciklopedijama i leksikonima te prevođen na deset jezika.

Primajući nagradu Fišer je između ostalog rekao da je „Croatia rediviva manifestacija od izuzetnog značaja jer već 24 godine u praksi potvrđuje tezu Drage Štambuka o zlatnoj formuli hrvatskoga jezika ča-kaj-što, koju je i akademik Radoslav Katičić argumentirao književno-povijesnom analizom razvoja hrvatskog jezika – upravo na osnovi Štambukove zlatne formule. Stoga se opravdano očekuje da će ona uskoro biti upisana i na listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara, koju utvrđuje Ministarstvo kulture RH.“

„Sve oko nas već je moralo dobiti dušu“, uklesano je na Zidu od poezije i sa sigurnošću se može reći da je čitava selačka Pijaca još jednom dobila dušu, zahvaljujući vrhunskoj poeziji i manifestaciji Croatia rediviva: ča-kaj-što.